Promocija knjige “Šahovići 1924 – Kad su vakat kaljali insani” u Bijelom Polju

Bijelo Polje – U organizaciji Bošnjačkog kulturnog centra iz Bijelog Polja, u Velikoj sali Centra za kulturu 26.11.2011. godine, održana je promocija knjige akademika Šerba Rastodera“Šahovići 1924 – Kad su vakat kaljali insani”.

Skupu su prisustvovali brojni predstavnici intelektualnog, javnog, političkog i vjerskog života, među njima njegova eminencija Izmir Talić, ambasador Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori, potpredsjednik Skupštine Crne Gore Rifat Rastoder, poslanici u Skupštini Crne Gore Amer Halilović, Kemal Purišić i Ervin Spahić, potpredsjednik Opštine Bijelo Polje Tufik Bojadžić i brojni drugi. Ispred Islamske zajednice u Crnoj Gori, promociji su prisustvovali Enis ef. Burdžović, glavni imam Odbora IZ-e Bijelo Polje i član Mešihata IZ-e, Amer ef. Šukurica, predsjednik Odbora IZ-e Bijelo Polje, Džemo ef. Redžematović, glavni imam Odbora IZ-e Podgorica, Suljo Mustafić, predsjednik Odbora IZ-e Bar te brojni imami iz Bijelog Polja, Plava, Rožaja.

Na skupu su u ulozi promotera Rastoderovog impozantnog djela govorili: dr. Asim Dizdarević, Tadija Bošković, Novak Adžić, Ćazim Suljević i Božidar Španjević. Promocijom je moderirao Damir Šabanović.

Skup je otvoren čitanjem odlomaka Rastoderove knjige, koje je čitao Izet Mulabegović. Citiran je odlomak prepisa tonski zabilježenog svjedočenja učesnika genocida, koji je na magnetofonskoj traci zabilježen 1978. godine u Mojkovcu.

Božidar Španjević je na promociji ispričao da je tih sedamdesetih godina bio direktor Centra za kulturu u Mojkovcu, te da je imao ulogu da magnetofonom snimi svjedočenje učesnika zločina u Šahovićima. “Sačinjen je zapis kao svjedočanstvo o tom stravičnom zločinu nad nedužnim muslimanima u selima Vraneške doline”, kazao je Španjević.

Novak Adžić je iscrpnom i opsežnom opservacijom uzroka i povoda govorio o motivima, iz kojih je posve osnovano isključena krvna osveta kao motiv ovog genocida. “Potpuno neosnovano i lažno optužen je Jusuf Mehonjić, a ubistvo Boškovića je bilo povod ali ne i razlog za masovni masakr u Šahovićima, koji je učinjen iz etničke, nacionalne i vjerske mržnje”, naglasio je Adžić.

Ćazim Suljević, kao predstavnik potomaka žrtava genocida u Šahovićima prenio je potresnu životnu priču njegovog oca, koji je sa svega godinu dana, u naručju svoje majke izbjegao pokolj. On je iznio očekivanja da se makar priznanjem i rasvjetljavanjem zločina ukaže poštovanje žrtvama.

Veselin Konjević je nadahnuto govoreći o bitnosti Rastoderovog djela istakao da: “Svako rasvjetljavanje zločina, ukoliko se polazi od časnih namjera i ukoliko se to radi na objektivan i profesionalan nacin, vodi oslobađanju nagomilanih trauma i relaksaciji međusobnih, međukonfesionalnih odnosa.”

Na kraju, akademik Rastoder se zahvalio promoterima, organizatorima, kao i brojnoj publici, donatorima, ljudima koji su riječju i na bilo koji način pomogli da ovo djelo ugleda svjetlo dana

Fond za manjine

Ovdje možete preuzeti knačan izvještaj o reviziji Godišnjeg finansijskog izvještaja i reviziji efikasnosti Fonda za manjine koji je uradila Državna revizorska institucija.

Izvjestaj o reviziji Godisnjeg finansijskog izvjestaja i reviziji efektivnosti Fonda za manjine za 2010. godinu

Ovdje možete pogledati kompletan snimak manifestacije koji je podijeljen u dva dijela.

Prvi dio

 

Drugi dio

 

VEČE BOŠNJAKA CRNE GORE

Prije početka programa, u ime organizatora ove večeri Bošnjačkog savjeta pozdravleni su brojni musafiri:  Vjerski poglavari, predstavnici države Crne Gore, predstavnici države Bosne i Hercegovine, predstavnici diplomatskog kora  akreditovani  u Crnoj Gori, kao i predstavnici Crne Gore akreditovani u inostranstvu, predsjednici i potpredsjednici opština, narodni poslanici Skupštine Crne Gore, članovi Bošnjačkog savjeta,  predsjednici iseljeničkih klubova Bošnjaka, predstavnici crnogorskih institucija, predstavnici nacionalnih institucija iz Bosne i Hercegovine,  javni i kulturni radnici, te ugledni pojedinci  koji su svojim prisutstvom učinili čast ovom skupu. Pozdravljamo su predstavnici medija, kao i brojni posjetioci.

Nakon pozdravnih riječi, voditelj dalje besjedi: ”Danas kada znamo ko smo i što smo i kuda idemo , okupili smo se ovdje  da otvorimo sehare naše kulturne riznice, da pozdravimo haznadare ovoga blaga, da svi zapjevamo, pjesmom razgalimo  srca”.

Poslije ovih lijepih riječi najavljeni su učesnici:

- Kemal Monteno

-          Hajrudin Hari Varešanović
-          Al Dino
-          Rizo Hamidović
-          Safet Drljan
-          Ismet Agović
-          Enver Behljuljević
-          Zikret Murić
-          ˝BJELOPOLJSKI TAMBURAŠI˝
-          ˝BULBULICE˝ – Zagreb
-          ˝PLJEVALJSKI TAMBURAŠI˝
-          KUD ˝VRELO IBRA˝ – ROŽAJE

Zabavni dio programa otvorio je Ismeta AGOVIĆA, koji uz rijedak bendžo instrument,  zanimljivog naziva ˝džumbus˝, izvodi izvorne, skoro izgubljene pjesme – ˝kuca u saz˝.

U nastavku programa organizator večeri je upoznao prisutne da je briga o baštini i nasljeđu jedna od brojnih obaveza Bošnjačkog savjeta, kao najviše i jedine organizovane institucije Bošnjaka u Crnoj Gori. Takođe je istaknuto da zadatak ove institucije nije samo promocija kulturnog nasljeđa svog naroda, već i odavanje priznanja onima koji su svojim stvaralaštvom i svakodnevnim pregnućem zaslužili da ostanu u sjećanju tog naroda – dodjeljivanjem priznanja za različite oblike stvaralaštva.

U  tom smislu , Bošnjački savjet u Crnoj Gori je prije dvije godine ustanovio  nagrade  za različite oblasti stvaralaštva, imenovao ih imenima   značajnih  ljudi iz svoje istorije. Na sjednici Bošnjačkog savjeta od 24. 01. 2009. godine donijeta je odluka da se  ustanove sljedeće nagrade:

POVELJA  RIFAT BURDŽOVIĆ –TRŠO

Dodjeljuje se pojedincima ili institucijama za doprinos u oblastima javnih djelatnosti, politike, ljudskih prava i za doprinos razvoju ideje multietničkog i multikulturnog društva, za istinito svjedočenje o stradanju Bošnjaka , za borbu protiv naciofašizma, širenja ksenofobije , vjerske i nacionalne diskriminacije.

NAGRADA HUSEIN BAŠIĆ

Dodjeljuje se stvaraocima iz oblasti književnosti, svake druge godine za djela u kojima se afirmiše bošnjačka tradicija i kultura.

POVELJA HUSEIN PAŠA BOLJANIĆ

Dodjeljuje se zaslužnim pojedincima i organizacijama za oblast obnove, zaštite  i popularizacije kulturno – istorijskog  graditeljskog nasljeđa orijentalno-islamske tradicije, za arhitektonska rješenja u skladu s tom tradicijom.

NAGRADA AVDO MEĐEDOVIĆ

Dodjeljuje se pojedincima ili institucijama za posebne rezultate ostvarene u izučavanju epske i  usmene tradicije i običaja  Bošnjaka u Crnoj Gori.

POVELJA   HAMDIJA  ŠAHINPAŠIĆ

Dodjeljuje se pojedincima ili institucijama za posebne rezultate ostvarene u izučavanju, promociji i za afirmaciju etnomuzikološkog nasljeđa Bošnjaka u Crnoj Gori.

Dodjela nagrade Ibišu Kujeviću

Na ovoj svečanosti proglašeni su  PRVI  DOBITNICI POVELJE HAMDIJA ŠAHINPAŠIĆ.

Prije uručivanja povelje, prikazan je video zapis o životu i djelu Hamdije Šahinpašića, koji je pripremio, vrsni znalac etnomuzikološkog nasljeđa Crne Gore gospodin Mićo Miranović.

Nakon prezentacije filma prisutni su upoznati da je na sjednici  Bošnjačkog  savjeta  u  Crnoj  Gori, održanoj u Bijelom Polju 29.01.2011. godine, jednoglasno donijeta Odluka, a na predlog brojnih pojedinaca , NVO  i institucija, da se Prve   dvije  POVELJE   ’’HAMDIJA  ŠAHINPAŠIĆ’’, dodijele     Ibišu Kujeviću  i ’’Pljevaljskim tamburašima’’.

Prisutni su upoznati sa  kratkim istorijatom nastanka “Pljevaljskih tamburaša”

Institucionalno bavljenje tamburom u Pljevljima duže je od jednog vijeka. Podsjetimo se da je Tamburaški orkestar ˝Gajreta˝ 1938. godine brojao preko 50 članova. U reprezentativnom sastavu tog orkestra svirali su Omer i Hamdija Šahinpašić, Kasim i Ismet Hafizagić, Rizah Katana, Avdo Čole, Asim Ljuhar, Alija Ičelić – Klepeša, Mustafa Zuković, Demir Nuhanović, Hajro Dervić, Hajro Mulović, Medo Korjenić, Muhamed Sarvan i mnogi drugi Pljevljaci.

Godine 1945. je u Pljevljima formirano KUD „Volođa“, a od prvog dana formiranja u njemu je djelovao i  tamburaški orkestar. Jedan od najboljih tamburaških sastava iz 1950. godine predstavljali su: Kemal i Hadžo Hrastovina, Izet i Ismet Gerina, Hamza Kadić, Šerif Đulović, Esed Kečević, Kasim Hafizagić i Safet Čano, koji je bio i rukovodilac tamburaškog orkestra, a poslije njega Tamburaški orkestar je sve do smrti vodio Izet Gerina, osnivač  muzičkog sastava pod današnjim imenom. Tri generacije pljevaljskih tamburaša, danas  svjedoče o kontinuitetu bavljenja tradicionalnim muzičkim nasljeđem. Stopama Izeta Gerine krenuli su sin Zijad, bratić Ibrahim i njihova djeca Amar (Ibrahimov) i Edin (Zijadov). I porodica Hrastovina u tri generacije prenosi sviranje tambure s koljena na koljeno. Pljevaljski tamburaši svojom interpretacijom i nastupima  svjedoče o muzičkom nasljeđu  Pljevljaka i Pljevalja i svugdje su rado viđeni. Do sada su snimili četiri albuma izvornih pjesama, a poslednji je upravo izašao ovih dana.

Dodjela nagrade Pljevaljskim tamburašima

Nakon ovog kratkog istorijata izvedene su dvije melodije, bošnjačke sevdalinke  PLJEVALJSKIH TAMBURAŠA.

Prisutnim je predstavljen i drugi dobitnik nagrade gospodin Ibiš Kujević.

Ibiš Kujević je završio Višu pedagošku školu u Novom Sadu 1968. godine. Višu koreografsku školu završio je u Zagrebu 1982. godine. Utemeljitelj je KUD „Vrelo Ibra“ Rozaje koje djeluje od 1971. godine, kojim neprekidno rukovodi do današnjih dana. Živi i radi u Rozajama. Ove godine se navršava 40 godina njegovog rukovođenja ovim najuspješnijim foklornim ansamblom, ne samo na ovim prostorima.  Tim povodom Bošnjački savjet Crne Gore, dodjelom ovog priznanja iskazuje zahvalnost i poštovanje prema stvaraocima, koji su u oblasti foklornog i etnomuzikološkog stvaralaštva dali nemjerljiv doprinos. Četiri pune decenije ovaj neumorni pregalac i vrstan znalac folklornog i etnomuzikološkog nasljeđa  ispisuje svoju veličanstvenu biografiju igrom i pjesmom, dok je KUD “Vrelo Ibra” pod rukovodstvom Ibiša Kujevića postalo rijetko dragocjen biser i institucija koja je širom svijeta pobrala priznanja za folklor.

Članovi KUD ’’Vrelo Ibra’’ izveli su ĐURĐEVDANSKE OBIČAJE BOŠNJAKA PLAVA I GUSINJA u koreografiji Ibiša Kujevića.

Nakon nastupa folklorista iz Rožaja,  predsjednik Bošnjačkog savjeta u Crnoj Gori prof. dr  Šerba Rastodera uručio je laueratima zaslužena priznanja.

U ime dobitnika Povelje ˝HAMDIJA ŠAHINPAŠIĆ˝ zahvalio se  gospodin Ibiš Kujević!

U pauzama nastupa pjevača, voditelji su kazivali priču o nama, podsjećali su nas da smo  od vajkada Bošnjaci.

Tako u jednom dijelu priče kažu:

’’Da smo Bošnjaci  znao je i naš Homer sa Obrova – Avdo Međedović – čiji  je kultni ep “Ženidba Smailagić Meha” proslavio našu epiku, koja se danas izučava na najprestižnijim univerzitetima svijeta od Harvarda do Beča.

U  razgovoru sa Avdom Međedovićem koji je vodio Nikola Vujnović (31. jula 1935. godine u Bijelom Polju)  pod nadzorom čuvenog profesora sa Harvarda Milmana  Parrya (Perija)  na Nikolino pitanje: „Jesu li bili Bošnjaci s vama tada?“, misleći pri tome na one s kojima je Avdo otišao u vojsku, Avdo je  odgovorio „…Iz Sjenice smo otišli mi  iz Bijelog Polja…. Četiri stotine momaka, sve Bošnjaci se vičemo, Bošnjaci u jedan tabor. Tamo su bili sve Arnauti i Turkuše. Turkuše zovemo mi ove Anadolce.“……………..

A u svom znamenitom epu  Avdo je pjevao:

Đe si majka svakoga Bošnjaka,

I svakoga carskog kahrimana.

Došao sam tebe poslužiti,

Zlo i dobro s tobom dijeliti

U nastavku programa nastupili su BJELOPOLJSKI TAMBURAŠI sa dvije izvorne  melodije.

Dalje, voditelj kazuje:

Bošnjaci smo jer samo kod nas sin pita oca:

BABO ŠTA JE TO SEVDAH? a otac odgovara:

“TO TI JE SINE -ONO KAD BABO PJEVA A PLAČE”

Oj, džamijo, Kara Đul-begova,

Što l’ u tebe često grom pucaše?

Il’  u tebe mujezina nema,

Il’  u tebe kamen sa vakufa,

Il’ od neke kletve đevojačke…

Da je ovakva  izvorna pjesma inspiracija i današnjim generacijama Bošnjaka uvjerili su nas i ENVER BEHLJULJEVIĆ I ZIKRET MURIĆ koji su interpretirali pjesmu  OJ DŽAMIJO KARA ĐULBEGOVA za koju je obradu i aranžman uradio KUJEVIĆ SULEJMAN BEĆA!

Sve pjevače u programu pratio je orkestar ”SEVDAH” iz Rožaja!

Kada se pomene bošnjačka muzika, ona se, uglavnom vezuje za muzički žanr – sevdah, odnosno, pjesmu sevdalinku. Novu verziju sevdalinke odsvirao je na harmonici virtuoz iz Bara prof. SAFET DRLJAN, koji  svoje muzičko umijeće neumorno prenosi na generacije mladih u muzičkim školama u Baru, Ulcinju i Bijelom Polju.

Dva bulbula svu noć prepjevaše,

U ružici prema Jošanici,

Slušala ih Jošanska đevojka

Slušala ih pa im govorila:

“Oj, Boga vi ,dva bulbula mlada ,

Jeste l’ braća il’ ste bratučedi”?

Njoj govore dva bulbula mlada

Nit smo braća , nit smo bratučedi

Već dva druga iz zelena luga.

Naši Bulbuli došli su nam iz Zagreba. Objedinila ih je ljubav prema sevdahu. Pod sigurnom rukom Ismeta Kurtovića , sevdišu širom planete. Ansambl Bulbuli djeluje pri Kulturnom društvu Bošnjaka Hrvatske ˝Preporod˝.  Na najnovijem CD su snimili 12 antologijskih sevdalinki, koje u njihovoj interpretaciji podsjećaju na pjesmu bulbula.

BULBULICE  IZ ZAGREBA izvele su tri melodije:

1. MOSTARSKI DUĆANI

2. MOJ DILBERE

3. OJ DJEVOJKO ĐIĐO MOJA

Sa kojim su oduševile prisutne u dvorani.

Legenda ex yu prostora, rado viđen gost i veliki prijatelj Bošnjaka Crne Gore, KEMAL MONTENO, najavljen je sa dvije melodije, ali je na zahtjev publike otpjevao četiri i svojim nastupom oduševio publiku.

RIZA HAMIDOVIĆA nije trebalo posebno najavljivati. Ovacijama je dočekan i ispraćen.

Pjesme ‘’Snijeg pade na behar na voće’’, ‘’Prebrojana ljeta’’ i druge, oduševile su publiku u prepunoj sportskoj dvorani.

Za mlade koji su masovno došli na ovu manifestaciju, koji su svjesni sebe i svojeg imena, svojeg identiteta, posebno zadovoljstvo bilo je nastup miljenika mladih poznatog imena savremene estrade AL DINA, koji je nastupio sa tri pjesme. Njegovim nastupom publika je oduševljena.

Bošnjaci smo jer ne zaboravljamo one koji nam u amanet ostaviše svoje vijekovima sakupljano stvaralaštvo. Zato se sa ponosom sjećamo barda bošnjačkog sevdaha Mehmeda Varešanovića, poznatijeg kao Mehaga Varešanin, od koga je sevdalinku učio i legendarni Safet Isović.

Unuka Mehage Varešanina HAJRUDIN HARI VAREŠANOVIĆ, nije trebalo posebno najavljivati, a njegov izlazak na scenu propraćen je ovacijama zadovoljstva i oduševljenja, posebno mladih! Nastupio je sa nekoliko melodija iz svog žanra, ali je sa sevdalinkom dodatno oduševio publiku. Pokazao je da je pravi naslednik čuvenog Mehage Varešanina.

Na bini se Hariju pridružuju i prethodni učesnici, koji na najljepši način završavaju nastup u ovoj divnoj večeri, koja je oduševila sve prisutne.

Na kraju i poruke svima:

Bošnjaci smo jer smo to narodno ime u davni vakat sebi dali…

…pod tim imenom naši preci stvorili su veličanstvenu kulturnu i duhovnu baštinu…

…imamo svoje ime i svoj jezik koji je zvanično i naučno priznat pod nazivom bosanski…

… tako su nas uvijek nazivali narodi koji su po vjeri kao mi…

… ne pristajemo da budemo bezimen narod… pod jednim imenom će nas više uvažavati i poštovati…

Voditelji su se na kraju u ime organizatora zahvalili na posjeti i podršci, zahvalili se gradu domaćinu Bijelom Polju, brojnim sponzorima koji su pomogli ovu manifestaciju, kao i svima onima koji pokazuju da zajedno možemo mnogo.

12345►

Poštovani,
Uvidom u obrazac P-1 za popis stanovništva 2011. godine, shvatili smo da Monstat namjerava da prikupi podatke o državljanima Crne Gore koji se, u momentu popisa, nalaze van Crne Gore, samo na 6 od ukupno 35 pitanja. To se može zaključiti po instrukciji popisivaču, koja je data na obrascu nakon pitanja 6.3.
S druge strane, Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u 2011. godini (“ Sl.list CG” broj 41/10,…75/10 ) u članu 5 stav 2 tačka 3) Zakona propisuje obavezu da se za ova lica , pored podataka koji se prikupljaju za lica koja žive u Crnoj Gori, prikupljaju i dodatni podaci o nazivu strane drzave, dužini boravka i namjeri daljeg boravka u inostranstvu.
Uostalom, podsjećamo da je na osnovu vrlo sličnog zakonskog osnova, popis stanovništva u 2003. godini izvršen tako što su kumulativno prikupljeni svi predviđeni podaci iz člana 4 tada važećeg Zakona, za razliku od onoga što se namjerava uraditi na ovom Popisu.
Mislimo da je Monstat, mimo ovlašćenja, redukovao broj pitanja za ovu kategoriju lica obuhvaćenih popisom i tražimo da preispitate pristup i sami obrazac P-1. te da nakon toga dosljedno primijenite Zakon.
Sem zakonskog i važni praktični razlozi traže da se ispravi ova greška, čime bi se obezbijedilo da prikupljeni podaci budu potpuno uporedivi sa ranijim, te kako bi se povećala njihova upotrebljivost za vođenje javnih politika, pored ostalih, politike saradnje sa dijasporom i manjinske politike.
Strategijom saradnje sa dijasporom za period 2010.-2013. godinu, Vlada Crne Gore se opredijelila za što bolju saradnju sa dijasporom, a jedan od više ciljeva Strategije je da ”dijaspora bude aktivni sudionik društveno-ekonomskih prilika u Crnoj Gori”. Preduslov je da se ostvare što tješnji odnosi na relaciji institucije zemlje porijekla-pripadnici dijaspore, da se utvrdi njen broj, politička, ekonomska, kulturna …snaga, kao i njene specifične osobenosti. Dakle, za početak, da se popiše na način da saznamo što više potrebnih podataka koji je određuju kao takvu.
Takođe, Monstat se u Parlamentu obavezao da pozove pripadnike naše dijaspore da se uključe u popis stanovništva, dostavljanjem traženih podataka svojoj porodici i bliskim srodnicima pa očekujemo da na adekvatan način to što prije i učinite.
Iz svega prethodno rečenog kao institucija zainteresovana za rezultate popisa i sudbinu naše dijaspore, tražimo:
1. Da se saglasno zakonu popis dijaspore obavi na način predviđen Zakonom o popisu stanovništva 2011, god.
2. Da se, ukoliko to nije moguće, popis dijaspore izvrši posredstvom crnogorskih diplomatskih predstavništava u inostranstvu, što je ujedno i zahtjev naše dijaspore.
S poštovanjem,

Predsjednik Bošnjačkog savjeta u Crnoj Gori
Prof. dr Šerbo Rastoder

Podgorica, 17.03.2011. godine